Ovo su ključna pitanja koja brinu Europu u pregovorima o Ukrajini

Američko-ruski mirovni plan od 28 točaka za okončanje rata u Ukrajini zatekao je Europljane svojim širokim odredbama, koje se doživljavaju kao previše povoljne za Rusiju, piše Euronews. Uvjeti su također podrazumijevali gubitak kontrole nad europskim sigurnosnim okvirom te bi Europljanima oduzeli ključne poluge utjecaja prema Moskvi.

Europska unija i saveznici sada nastoje utjecati na daljnji razvoj događaja, osobito na pitanja koja zahtijevaju njihovo sudjelovanje - od sankcija do obrane.

Ranije ove godine glavni tajnik NATO-a Mark Rutte govorio je o nepovratnom putu Ukrajine prema NATO-u, no jasna mapa puta još ne postoji, budući da među saveznicima nema konsenzusa. Za Moskvu je ulazak Ukrajine u NATO crvena linija.

Ogorčenje u Europi

Procurjeli nacrt plana sadržavao je široku odredbu kojom bi Ukrajina bila trajno isključena iz članstva.

"Ukrajina se slaže da u svoj ustav unese odredbu da neće pristupiti NATO-u, a NATO se slaže uključiti u svoje statute odredbu da Ukrajina u budućnosti neće biti primljena", navodi se.

Takvo formuliranje izazvalo je ogorčenje u Europi jer bi u praksi značilo ruski veto na savez, što bi moglo stvoriti opasan presedan. Europljani inzistiraju da odluke koje se tiču NATO-a smiju donositi isključivo članice NATO-a.

Isto se načelo primjenjuje i na pitanja raspoređivanja NATO snaga na ukrajinskom tlu, inicijativu koju je prvotno pokrenula "Koalicija voljnih" predvođena Francuskom i Ujedinjenim Kraljevstvom. U rujnu je francuski predsjednik Emmanuel Macron objavio da je 26 zemalja pristalo poslati vojnike u Ukrajinu kao dio "snaga za osiguranje" ili pomoći na kopnu, moru ili u zraku u sklopu budućih sigurnosnih jamstava.

Sankcije i rusko gospodarstvo

Europska unija uvela je 19 paketa sankcija Rusiji kako bi ograničila njezinu sposobnost financiranja rata. One obuhvaćaju trgovinu, bankarstvo, energiju, promet, obranu, usluge, medije te crne liste s više od 2700 osoba i entiteta povezanih s ratom.

Uklanjanje sankcija visoko je na popisu želja Kremlja. Prvi pokušaj u ožujku Bruxelles je odlučno odbio. Sada se pokušava ponovno: plan od 28 točaka predviđa postepeno i selektivno ukidanje sankcija.

Hoće li do toga doći, uvelike ovisi o EU-u, koja upravlja najvećim sankcijskim režimom na Zapadu. Dužnosnici ne žele povlačenje mjera bez čvrstih jamstava da Rusija neće ponovno napasti Ukrajinu. Očekuje se da će EU tražiti dug, pažljivo strukturiran proces s mogućnošću trenutnog ponovnog uvođenja sankcija.

Čak i ako dođe do ublažavanja sankcija, neke ključne komponente nadilaze samu logiku sankcija. EU trenutačno radi na postupnom ukidanju kupnje ruske energije do 2028., čime bi Moskva ostala bez ključnog tržišta.

Zamrznuta sredstva Ruske središnje banke

Najveća poluga EU-a prema Rusiji su zamrznuta sredstva Ruske središnje banke u vrijednosti od 210 milijardi eura širom EU-a. Ta sredstva ključni su element ambicioznog plana kojim bi se Ukrajini osigurali financijski i vojni resursi za 2026. i 2027., osobito nakon povlačenja SAD-a iz tih obaveza.

Plan predviđa korištenje prinosa zamrznute imovine za kredit koji bi se vratio tek kad Moskva pristane platiti ratnu odštetu. Međutim, nacrt mirovnog plana objavljen prošlog tjedna predviđa podjelu sredstava u dva fonda iz kojih bi i SAD i Rusija mogli komercijalno profitirati, što je izazvalo oštre reakcije u Europi. Europljani inzistiraju da se sredstva ne smiju odmrznuti te da Rusija mora platiti ratnu štetu.

Očekuje se odluka o financiranju Ukrajine sredinom prosinca.

Povratak Rusije u G8

Plan također navodi da bi Rusija trebala biti pozvana natrag u G8, čime bi završila njezina međunarodna izolacija. Američki predsjednik Trump javno je podržao takav povratak. Rusija je suspendirana 2014. nakon aneksije Krima. Analitičari ističu da bi njezin povratak bio politička amnestija za Putina.

Kao organizacija koja djeluje konsenzusom, G8 bi zahtijevao suglasnost svih članica, uključujući Njemačku, Francusku, Italiju, Kanadu, Japan i EU.

Dok se Rusija snažno protivi ulasku Ukrajine u NATO, manje je glasna oko ulaska u EU. Washington to podupire kao svojevrsnu kompenzaciju za Kijev. Plan navodi da bi Ukrajina mogla dobiti privremeni povlašteni pristup tržištu EU-a dok traju razgovori o pristupanju.

Bruxelles naglašava da se proširenje temelji isključivo na zaslugama, a ne na političkim nagodbama. Napredak zahtijeva jednoglasnost, a ove godine napredak je zaustavljen mađarskim vetom.

Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen naglasila je da je na Ukrajini da sama odluči o svojoj budućoj orijentaciji i savezima.

"Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo odabrati vlastitu sudbinu. Oni su izabrali europsku budućnost", poručila je.

PROČITAJTE JOŠ